Na stepeništu Doma Narodne skupštine pripadnici Garde Vojske Srbije stajali su raspoređeni sa obe strane crvenog tepiha. Plave uniforme, bele rukavice i gotovo nepomičan stav bili su deo protokola kojim je dočekivan novi saziv parlamenta. Iza njih nalazila su se velika drvena vrata, a ispred zgrade okupljeni građani, novinari i budući narodni poslanici. Posle oktobarskih izbora, promena parlamentarne većine sada je prvi put dobijala svoj institucionalni oblik.

Unutra je atmosfera bila nešto drugačija od svečanosti koju je sugerisao prizor na ulazu. Među poslanicima se osećalo uzbuđenje, ali i napetost. Za mnoge je to bio prvi dolazak u Narodnu skupštinu u svojstvu izabranog predstavnika građana. Neki su se upoznavali sa prostorom, razgovarali sa kolegama i pokušavali da se snađu među novinarima, kamerama i skupštinskim procedurama. Drugi su već imali iskustva u parlamentu, samo što ih je ovog puta čekalo drugačije mesto u raspodeli političke moći. Radost i nestrpljenje nisu bili rezervisani za jednu poslaničku grupu. To se moglo primetiti i među novim predstavnicima Studentske liste i među poslanicima drugih izbornih lista, iako su razlozi njihovih očekivanja bili različiti.

Građani okupljeni u blizini Narodne skupštine u Beogradu, sa brojnim zastavama iznad mase ljudi i gradskim zgradama u pozadini.

Građani sa zastavama različitih političkih i drugih organizacija okupljeni u blizini Doma Narodne skupštine, uoči dolaska poslanika na konstitutivnu sednicu petnaestog saziva. Beograd, 17. novembar 2026. Fotografija: Ilhan Radetinac / Avangarda.

Foto:Avangarda2026, Sva prava zadržana, © 2026 Ilhan Radetinac / Avangarda. Sva prava zadržana.

Ispred Skupštine, građani koji su došli da podrže Studentsku listu aplauzima su pratili ulazak njenih poslanika. U Pionirskom parku okupljanje je počelo još oko osam sati, a zatim se premestilo prema glavnom ulazu parlamenta. Čuli su se povici podrške i pesma koja je pratila studentski pokret tokom kampanje. Pojedini predstavnici liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dočekani su zvižducima. Zabeležen je i incident u kojem je poslanica Lidija Vukićević polivena jogurtom. Studenti u blokadi Medicinskog fakulteta javno su se ogradili od tog postupka, navodeći da nije u skladu sa vrednostima koje zastupaju.

Adem Mavrić, Sanela Ramadanović, Mirza Ramusović i Aleksandra Popin stoje zajedno među okupljenim građanima u Beogradu, sa gradskim zgradama i jesenjim drvećem u pozadini.

Predstavnici Studentske liste koje je predložio Državni univerzitet u Novom Pazaru: Adem Mavrić, Sanela Ramadanović, Mirza Ramusović i Aleksandra Popin, među okupljenim građanima uoči konstitutivne sednice Narodne skupštine. Beograd, 17. novembar 2026. Fotografija: Ilhan Radetinac / Avangarda.

Foto:Avangarda2026, Sva prava zadržana, © 2026 Ilhan Radetinac / Avangarda. Sva prava zadržana.

Tako je još pre početka sednice postalo jasno da izborni rezultat nije uklonio političke sukobe koji su obeležili prethodne dve godine. Promenio je odnos snaga, ali nije izbrisao nepoverenje između političkih protivnika.

Sednica je počela nešto posle deset časova, izvođenjem državne himne „Bože pravde“, koju je izveo mešoviti hor Umetničkog ansambla Ministarstva odbrane „Stanislav Binički“. Poslanici su ustali, a prostor kojim su se do tog trenutka širili razgovori nakratko je utihnuo. Iza svečanog početka sledio je posao bez kojeg novi parlament ne može da počne da funkcioniše.

Mešoviti hor na galeriji Narodne skupštine. Pevači u tamnim uniformama i haljinama sa zlatnožutim detaljima drže notne fascikle, dok dirigent stoji ispred njih.

Mešoviti hor Umetničkog ansambla Ministarstva odbrane „Stanislav Binički“ izvodi državnu himnu „Bože pravde“ na početku konstitutivne sednice petnaestog saziva Narodne skupštine Republike Srbije. Beograd, 17. novembar 2026. Fotografija: Ilhan Radetinac / Avangarda.

Foto:Avangarda2026, Sva prava zadržana, © 2026 Ilhan Radetinac / Avangarda. Sva prava zadržana.

Po Poslovniku Narodne skupštine, prvom sednicom do izbora predsednika parlamenta predsedava najstariji narodni poslanik. Ako on nije u mogućnosti ili ne želi da vodi sednicu, tu dužnost preuzima sledeći najstariji prisutni poslanik. Ovog puta predsedavajući je bio matematičar i univerzitetski profesor Stojan Radenović, izabran sa liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“.

To je značilo da je prvi rad novog parlamenta vodio predstavnik liste koja je na oktobarskim izborima izgubila većinu i prešla u opoziciju. Takvo rešenje nije politička pogodnost, već unapred utvrđeno proceduralno pravilo. Radenović je predsedavao zato što je najstariji poslanik, a ne zato što njegova poslanička grupa ima najveći broj mandata.

U radu su mu pomagali najmlađi poslanici sa četiri izborne liste koje su osvojile najviše mandata: Sara Valentin sa Studentske liste, Miloš Pavlović sa liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“, Boris Bajić sa liste Saveza vojvođanskih Mađara i Visar Mehmeti sa liste Albanske koalicije. Uz njih je bio generalni sekretar Narodne skupštine Srđan Smiljanić, kao i njegovi zamenici Dragana Odović i Vladimir Dimitrijević.

Njihova uloga bila je organizaciona i proceduralna. Predsedavajući otvara sednicu, usmerava njen rad i sprovodi pravila do izbora predsednika parlamenta, dok mu najmlađi poslanici i skupštinska služba pomažu u obavljanju tih poslova. Sama činjenica da za istim predsedavajućim stolom učestvuju predstavnici različitih izbornih lista jedna je od važnih karakteristika postupka konstituisanja parlamenta.

Prvi konkretan posao bilo je potvrđivanje poslaničkih mandata. Skupština je obrazovala tročlanu komisiju u kojoj su bili Dražen Drašković i Petar Mitov sa Studentske liste i Vjerica Radeta sa liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“. Komisija je trebalo da proveri da li se podaci iz uverenja o izboru svakog poslanika podudaraju sa zvaničnim izveštajem Republičke izborne komisije.

Zbog tog postupka određena je pauza od približno sat vremena. Reč je o formalnoj proveri koja potvrđuje da su osobe koje preuzimaju poslaničke dužnosti zaista izabrane prema izveštaju nadležnog izbornog organa. Komisija je ustanovila da su uverenja svih 250 poslanika usaglašena sa izveštajem RIK-a, nakon čega su mandati potvrđeni.

Time je petnaesti saziv Narodne skupštine Republike Srbije zvanično konstituisan.

Poslanici su potom položili zakletvu kojom su se obavezali da će dužnost obavljati predano, pošteno i savesno, poštujući Ustav i štiteći ljudska i manjinska prava, građanske slobode, istinu i pravdu. U parlamentu u kojem su se tokom prethodnih godina vodile veoma oštre političke rasprave, te reči imaju posebnu težinu. Njihova stvarna vrednost, međutim, pokazaće se tek kroz rad poslanika, donošenje zakona i način na koji će se odnositi prema građanima i političkim protivnicima.

Učesnici konstitutivne sednice stoje u sali Narodne skupštine Srbije. Iza skupštinske govornice nalaze se predsedavajući sto, državne zastave i grb Srbije.

Svečani početak konstitutivne sednice petnaestog saziva Narodne skupštine Republike Srbije. Prisutni stoje u skupštinskoj sali, ispred predsedavajućeg stola sa državnim zastavama i grbom Srbije. Beograd, 17. novembar 2026. Fotografija: Ilhan Radetinac / Avangarda.

Foto:Avangarda2026, Sva prava zadržana, © 2026 Ilhan Radetinac / Avangarda. Sva prava zadržana.

Posle potvrđivanja mandata usledila je duža pauza, ovog puta radi obrazovanja poslaničkih grupa i dostavljanja kandidatura za predsednika Narodne skupštine. Rad je nastavljen u 14 časova. Prema zvaničnom saopštenju parlamenta, formirane su dve poslaničke grupe.

Prva je „Studentska lista“, čiji je predsednik Jovo Bakić, a zamenica Aleksandra Štimac. Druga je „Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje“, sa Aleksandrom Vučićem kao predsednikom i Milenkom Jovanovom kao zamenikom. Važno je razlikovati naziv ove poslaničke grupe od zvaničnog naziva izborne liste sa koje su njeni članovi izabrani: „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“.

Studentska lista ima 140 poslaničkih mandata, a lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ 103. Preostalih sedam mandata pripalo je predstavnicima pet manjinskih izbornih lista. To je sastav u kojem Studentska lista raspolaže samostalnom parlamentarnom većinom, dok se nekadašnja vladajuća politička organizacija prvi put posle četrnaest godina nalazi na opozicionoj strani skupštinske sale.

Poslanici Studentske liste, koja je osvojila parlamentarnu većinu, stoje u skupštinskim klupama tokom konstitutivne sednice 17. novembra 2026. U prvom planu su četiri predstavnika liste, a iza njih još nekoliko redova poslanika.

Poslanici Studentske liste, koja je na parlamentarnim izborima osvojila 140 od ukupno 250 mandata, tokom konstitutivne sednice petnaestog saziva Narodne skupštine Republike Srbije. Beograd, 17. novembar 2026. Fotografija:

Foto:Avangarda2026, Sva prava zadržana, © 2026 Ilhan Radetinac / Avangarda. Sva prava zadržana.
Aleksandar Vučić u tamnoplavom odelu stoji među poslanicima liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ u sali Narodne skupštine. Oko njega su poslanici u nekoliko redova skupštinskih klupa, tokom konstitutivne sednice 17. novembra 2026.

Aleksandar Vučić i poslanici liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ tokom konstitutivne sednice petnaestog saziva Narodne skupštine. Lista je na izborima 25. oktobra osvojila 103 mandata i nakon četrnaest godina izgubila parlamentarnu većinu. Beograd, 17. novembar 2026. Fotografija: Ilhan Radetinac / Avangarda.

Foto:Avangarda2026, Sva prava zadržana, © 2026 Ilhan Radetinac / Avangarda. Sva prava zadržana.

Za manjinske poslanike otvara se posebno pitanje parlamentarnog organizovanja. Poslovnik trenutno predviđa da poslaničku grupu može osnovati najmanje pet narodnih poslanika. Balint Pastor iz Saveza vojvođanskih Mađara zatražio je da se razmotri promena pravila koja bi manjinskim listama omogućila formiranje grupe sa najmanje tri člana. Takva inicijativa važna je jer broj poslanika utiče na mogućnost organizovanog učešća u radu parlamenta, raspoloživo vreme za raspravu i učešće u predlaganju članova skupštinskih odbora.

Poslanici manjinskih i drugih izbornih lista stoje u skupštinskim klupama tokom konstitutivne sednice Narodne skupštine Srbije. U prvom planu su muškarci u odelima, a iza njih poslanica sa smeđom maramom i drugi predstavnici novog saziva.

Poslanici manjinskih i drugih izbornih lista u Narodnoj skupštini, među kojima su predstavnici SDA Sandžaka, Stranke pravde i pomirenja (SPP), albanskih i mađarskih političkih lista. U petnaestom sazivu sedam mandata pripalo je predstavnicima pet manjinskih izbornih lista, a pitanje njihovog organizovanja u poslaničke grupe otvoreno je već prvog dana zasedanja. Beograd, 17. novembar 2026. Fotografija: Ilhan Radetinac / Avangarda.

Foto:Avangarda2026, Sva prava zadržana, © 2026 Ilhan Radetinac / Avangarda. Sva prava zadržana.

Kada je završen formalni deo konstituisanja, počeo je politički mnogo osetljiviji postupak: izbor predsednika Narodne skupštine.

Prema članu 8. Poslovnika, kandidata za tu funkciju mora predložiti najmanje 30 narodnih poslanika, pri čemu svaki poslanik može učestvovati u predlaganju samo jednog kandidata. Predlog mora sadržati ime kandidata, izbornu listu sa koje je izabran, podatke o predstavniku predlagača, obrazloženje, biografiju i saglasnost kandidata. Kandidature se podnose predsedavajućem u pisanom obliku, nakon čega predstavnici predlagača imaju pravo da ih obrazlože, a poslanici da o njima raspravljaju.

Predložena su dva kandidata. Lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ kandidovala je Stojana Radenovića, dok je Studentska lista predložila Aleksandra Čupića, univerzitetskog profesora i jednog od prepoznatljivih predstavnika studentskog pokreta. Kandidaturu Radenovića obrazložio je Aleksandar Vučić, a kandidaturu Čupića Jugoslav Gašić.

Upravo tokom te rasprave postalo je jasnije kakve bi političke odnose novi saziv mogao da nasledi, a kakve tek treba da uspostavi.

Vučićevo izlaganje trajalo je približno sat i četrdeset tri minuta. Značajan deo govora odnosio se na političke protivnike, prethodne događaje i optužbe koje nisu bile neposredno povezane sa biografijom i kandidaturom Radenovića. Predsedavajući ga nije prekidao zbog udaljavanja od tačke dnevnog reda. Poslanik Studentske liste Petar Mitov zbog toga je zatražio da se Skupština izjasni o povredi Poslovnika, dok je Jovo Bakić ocenio da Radenović takvim postupanjem nije pokazao nepristrasnost koja se očekuje od predsednika parlamenta.

Vučić je, sa druge strane, tvrdio da njegovi politički protivnici pokušavaju da ograniče pravo opozicije da govori. Milenko Jovanov kritikovao je kandidata Studentske liste i izrazio neslaganje sa namerama nove većine u pogledu raspodele rukovodećih mesta.

U ovakvim situacijama postoji stvarno pitanje koje parlament mora da reši. Opozicija ima pravo da govori, kritikuje vlast i učestvuje u raspravi, čak i kada se većini ne dopada sadržaj njenog nastupa. Ali to pravo podrazumeva i poštovanje pravila koja važe za sve učesnike. Predsedavajući je odgovoran da održava red i da iste proceduralne standarde primenjuje bez obzira na političku pripadnost govornika.

Zbog toga postupanje Stojana Radenovića nije ostalo samo pitanje njegove lične procene. Ono je otvorilo raspravu o tome kako će parlament izgledati u trenutku kada se promenila većina, a političke navike prethodnog perioda nisu nužno nestale. Predsedavajući je do izbora stalnog predsednika imao ograničenu, ali važnu odgovornost. Njegov zadatak bio je da omogući rad parlamenta, a ne da predodredi ishod političkog nadmetanja.

Ipak, predsednik Narodne skupštine nije izabran tokom prvog dana. Sednica je završena u večernjim satima, a nastavak zakazan za sredu, 18. novembar, u deset časova.

Prema Poslovniku, poslanici najpre treba da završe raspravu o kandidatima. Potom Skupština odlučuje da li će glasanje biti javno ili tajno. Ako se odluči za javno glasanje, ono se sprovodi prozivkom. Za izbor predsednika potrebno je najmanje 126 glasova, odnosno većina od ukupno 250 narodnih poslanika. Ako nijedan od dva kandidata ne dobije potrebnu većinu, postupak se ponavlja.

S obzirom na to da Studentska lista ima 140 mandata, njen kandidat Aleksandar Čupić ima jasnu brojčanu prednost, pod uslovom da poslanička grupa ostane jedinstvena prilikom glasanja. Ipak, do samog izjašnjavanja poslanika izbor ne treba predstavljati kao završen.

Ulog ovog glasanja posebno je veliki zbog političke situacije nakon ostavke Aleksandra Vučića na mesto predsednika Republike 27. septembra. Od tada predsedničku dužnost privremeno obavlja Ana Brnabić, kao predsednica Skupštine iz prethodnog saziva. Po Ustavu i Zakonu o predsedniku Republike, tu dužnost preuzima novoizabrani predsednik Narodne skupštine, do izbora novog predsednika države.

Zato glasanje zakazano za 18. novembar nije samo odluka o tome ko će rukovoditi skupštinskim sednicama. Ono određuje i ko će u ovom prelaznom periodu obavljati dužnosti šefa države.

Nakon izbora predsednika parlamenta, preostaje izbor potpredsednika, imenovanje generalnog sekretara, kao i, po pravilu, izbor članova skupštinskih radnih tela i stalnih delegacija u međunarodnim parlamentarnim institucijama. Ta pitanja nisu završena 17. novembra zato što je sednica ostala na raspravi o drugoj tački dnevnog reda. Njihovo razmatranje zavisiće od završetka izbora predsednika Skupštine i daljeg toka zasedanja.

Postoji i širi razlog zbog kojeg je važno koliko će efikasno novi saziv završiti ovaj posao. Konstituisanjem parlamenta počeo je da teče ustavni rok od 90 dana za izbor Vlade. Studentska lista sada ima većinu koja joj omogućava da preuzme odgovornost za formiranje institucija, ali pred njom tek stoje politički dogovori, izbor izvršne vlasti i primena programa na osnovu kojeg je dobila poverenje birača.

Prvi dan nove Narodne skupštine nije doneo odgovor na sva ta pitanja. Doneo je potvrđivanje mandata, zakletvu i početak rasprave o rukovodstvu. Pokazao je i koliko će biti teško razdvojiti institucionalni posao od sukoba koji su obeležili prethodne godine.

U skupštinskoj sali našli su se ljudi koji su donedavno predstavljali političku vlast, ljudi koji su protiv nje protestovali i predstavnici zajednica čije interese velike parlamentarne grupe često potiskuju u drugi plan. Među novim poslanicima bilo je vidljivo uzbuđenje zbog preuzimanja mandata, ali i nesigurnost koja prati prvi susret sa procedurama i odgovornošću javne funkcije. Za one sa dužim parlamentarnim iskustvom, okolnosti su se promenile, a pravila ostala ista.

Dom Narodne skupštine Republike Srbije u Beogradu, fotografisan iz podnožja zgrade. Iznad glavnog ulaza sa visokim kamenim stubovima uzdiže se velika zelena kupola, dok se ispred stepeništa nalaze bronzane skulpture konja. Nebo je prekriveno oblacima.

Dom Narodne skupštine Republike Srbije u Beogradu, 17. novembra 2026, na dan konstitutivne sednice petnaestog saziva parlamenta. Tog dana potvrđeni su mandati svih 250 narodnih poslanika i započeta rasprava o izboru predsednika Skupštine. Fotografija: Ilhan Radetinac / Avangarda.

Foto:Avangarda2026, Sva prava zadržana, © 2026 Ilhan Radetinac / Avangarda. Sva prava zadržana.

Na stepeništu je sve izgledalo unapred određeno. Pripadnici Garde Vojske Srbije znali su gde stoje, kada se pomeraju i koga dočekuju. Unutar Skupštine takve izvesnosti nije bilo. Nova većina dobila je mandate, ali je tek trebalo da pokaže kako će upravljati institucijom u kojoj su politički sukobi godinama često bili važniji od rasprave o zakonima.

Građani koji su 25. oktobra glasali za promenu nisu birali samo drugačiji raspored ljudi u skupštinskim klupama. Pred novom većinom je zadatak da pokaže da li parlament može donositi odluke, kontrolisati izvršnu vlast i štititi prava građana bez pretvaranja svake sednice u politički sukob koji potiskuje njen dnevni red.

Garda je svoj deo posla obavila po protokolu. Narodni poslanici svoj su tek započeli.

Nastavak sednice 18. novembra neće dati konačan odgovor na pitanje kakav će biti novi saziv. Ali će pokazati ko će rukovoditi institucijom u kojoj će se narednih godina taj odgovor tražiti.